Prva knjiga, ku je izdao Znanstveni institut, se je pojavila u ljetu utemeljenja Instituta. Ov prvi gradišćanskohrvatski katekizmuš je do tada bio nepoznat. Biblioteka pretiskov, knjiga 1. Georgy Damshicz: „Kratka sprava nauka kerschianzkoga“, Bečko Novo Mesto (Samuel Müller) 1744. Reprint: Zagreb (Kršćanska sadašnjost) 1994.; format: 78 x 133 mm; tvrdi uvez, 120 str. Alojz Jembrih: „Juraj Damšić i njegov »Nauk keršćanski« (1744)“, Zagreb 1994.; format 78 x 133 mm; tvrdi uvez; 136 str. Obadvi knjige su skupno u kaseti ISBN 3-901-70600
Prvijenac Znanstvenoga instituta
Prvi poznati gradišćanskohrvatski katekizam
KRATKA SPRAVA NAUKA KERSCHIANZKOGA Od Veliko Miloztiunoga, y Veliko Poztovanoga GOSPODINA, GOSPODINA ADOLPHA Jurzkoga BISKUPPA,&c. Na horvaczko Stomachena, j na Stampanie dana Od GEORGYA DAMSHICZA, Plebana Zillingdoffzkoga, tiskana 1744. ljeta, je do sada prvi poznati gradišćanskohrvatski katekizam.
Njega je slavist Alojz Jembrih 1994. ljeta našao u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteki u Zagrebu, kade ga čuvaju kot unikat. Prilikom 250. obljetnice njegovoga prvoga štampanja ga je ZIGH objavio pretiskom,1 tako da more služiti daljnjemu proučavanju književnosti i jezika Gradišćanskih Hrvatov.
Ov katekizam sadržava kratko složen kršćanski nauk autora Adolfa Grolla, jurskoga biškupa, koga je iz latinskoga na hrvatski jezik preveo Juraj Damšić, celindofski farnik, rodjen 27.4.1686. ljeta u Vorištanu. Kratka sprava nauka kršćanskoga je bila koncipirana za učnju kršćanskih istinov i molitav u obliku dijaloga med čitateljem i učenikom i je morebit imala i funkciju školske početnice. Nje izdavanje je pinezno podupirao pandrofski farnik, Blaž Lešković.
U jeziku Kratke sprave se zrcali govor Poljancev,
Damšićev zavičajni idiom, čakavsko-ikavsko-ekavska jezična varijanta, ka će kasnije biti proširena u literaturi onoga vrimena. Damšić piše latinicom u ugarskoj ortografiji, ali ne oštrom konzekvencijom. Katekizmi ondašnjega vrimena su imali smisao, širiti kršćansku vjeru, ali danas je Kratka sprava nauka kršćanskoga u prvom redu zanimljiva za nas za jezično proučavanje na temelju koga se more otkriti razvitak hrvatskoga jezika u Gradišću.
