Kategorija: Novosti

Jezična komisija Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvatov je izvršila beta-verziju gradišćanskohrvatsko-nimškoga online rječnika, ku morete najti pod internetskom adresom www.rjecnik.at. Rječnik momentano sadržava 96.620 riči.

Jezična komisija je proširila svoj djelokrug. Uz normiranje izrazov, ki ne stoju u dosadašnji gradišćanskohrvatski rječniki, se Komisija sada bavi i normiranjem izrazov i frazov za novi gradišćanskohrvatsko-nimški online rječnik. Zbog toga je Jezična komisija proširila krug svojih suradnikov. ZIGH sastavlja novi online rječnik u suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu.

Online rječnik: www.rjecnik.at

Pri zadnjoj sjednici normirane riči

Srijeda, 4.03.2020: ZIGH i HKD Trajštof pozivaju na predavanje dra Josefa Schullera MW s naslovom “Vino i Akademija vina”. Početak priredbe u Socijalnom centru Trajštof, Flugplatzstraße 8, je u 18.00.

Srijeda, 26.06.2019: ZIGH i HKD Trajštof pozivaju na predavanje dr.sc. Zdenke Weber s naslovom “Claude Debussy i hrvatska glazba”. Priredba će se održati u Socijalnom centru Trajštof, Flugplatzstraße 8. Početak je u 19.00 uri.

Dr. sc. Zdenka Weber:

Claude Debussy i hrvatska glazba – predavanje s glazbenim primjerima

Francuski skladatelj Claude Debussy (1862. -1918.) jedna je od najvažnijih osobnosti europske glazbe na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U stalnom suprotstavljanju prema glazbi svojega vremena, prvenstveno prema dominantnom stvaralaštvu Richarda Wagnera, Debussy je krenuo novim putovima i svojim je glazbenim jezikom ustanovio originalni stil kojega se naziva impresionizam u glazbi. Upravo su novosti koje je na području skladateljske tehnike, melodije i harmonije kao i oblikovanja glazbenih djela uvodio Debussy postale izuzetno poticajne za autore s početka 20. stoljeća, tako i za hrvatske skladatelje u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Praćenje prijema Debussyeve glazbe u Hrvatskoj, ali i šire, pa i u okvirima austrijske glazbe prvih desetljeća prošloga stoljeća, te utjecaji koje je francuski majstor imao na skladatelje 20. stoljeća i sve do danas, tema je izlaganja koje je ilustrirano glazbenim primjerima koji predstavljaju najvažnija djela francuskog uzora i  ostvarenja hrvatskih skladatelja u razdoblju uzetom na razmatranje. 

Životopis

Zdenka Weber (Varaždin, 17. lipnja 1950.) je hrvatska muzikologinja, glazbena  publicistkinja, diplomatkinja, predavačica i pedagoginja.

Maturirala je na Gimnaziji i Srednjoj muzičkoj školi u Varaždinu (glavni predmet klavir) 1969. godine, te diplomirala Njemački jezik (1972.), Engleski jezik i književnost (1974.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i Muzikologiju (1975.) na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. 

Studirala je na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Beču kao stipendistica Austrijske vlade (1975./1976.), a potom je bila stipendistica Francuske vlade na Sveučilištu Paris-Sorbonnne gdje je magistrirala i doktorirala na temu „Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj“ (La réception de la musique de Claude Debussy en Croatie) 1985. godine. U Saveznoj Republici Njemačkoj bila je stipendistica Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD) za postdoktorski studij na berlinskom Slobodnom sveučilištu (Freie Universität Berlin, 1984.) i na  Tehničkom sveučilištu (Technische Universität Berlin, 1985.)

U Muzikološkom zavodu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu radila je od 1974. do 1992. godine, zatim je radila u Njemačkoj operi Berlin (Deutsche Oper Berlin, 1992.-1997.). Radila je također i u Institutu za muzikološka istraživanja Preussischer Kulturbesitz u Berlinu (1991./1992.). Od 1997. do 2016. godine radila je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske s mandatima u hrvatskim veleposlanstvima u Berlinu i Beču zadužena za kulturu, znanost i obrazovanje, u Beču još i za suradnju s Gradišćanskihm Hrvatima.. Sa zvanjem opunomoćene ministrice umirovljena je 1. srpnja 2016. godine.

Predavala je „Povijest glazbe“ na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji (1980.-1985.), osječkom Pedagoškom fakultetu(1985.-1991.) i na  Visokoj glazbenoj školi Hanns Eisler u Berlinu (1992.), a bila je gost-profesor na sveučilištima u  Łódzu (Poljska, 1992.) i Pamploni (Španjolska, 1985. i 1986.). 

Autorica je niza znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka (više od 3500) u Hrvatskoj i inozemstvu, uređivala je muzikološke zbornike te sudjelovala na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i u svijetu. Za svoj je rad dobila brojne nagrade, tako hrvatska odlikovanja. Hrvatski pleter i odlikovanje Danice hrvatske s likom Marka Marulića, francusko odlikovanje Chevalier des Arts et des Lettres, Godišnju nagradu Grada Varaždina (2012.) i Godišnju nagradu Varaždinske županije (2013.), nagradu „Josip Andreis“ Hrvatskog društva skladatelja i dr. Objavljivala je u Telegramu, Vjesnku, OKU, Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, a aktualno piše za Hrvatsko slovo, Vijenac, KOLO, Cantus, za portal www.klasika.hr, Hrvatsku reviju i HRT 3. program.

Članica je Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatskog muzikološkog društva, Hrvatskog društva novinara, Hrvatsko-izraelskog društva i Hrvatskog diploamtskog kluba, te predsjednica Udruge poklonika Milke Ttrnine. 

Predsjednica je festivalskog žirija Varaždinskih baroknih večeri od 2006. godine. 

NAGRADE: Zlatna značka Muzičke omladine Jugoslavie (1975.), Nagrada 7 sekretara SKOJ-a (1978.), Red hrvatskog pletera Republike Hrvatske (1999), Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2000.) Broš Kraljice Luize Društva Otto von Bismarck u SR Njemačkoj (2000.), Chevalier des Arts et des Lettres – Vitez umjetnosti i književnosti Republike Francuske (2004.), Nagrada Grada Varaždina (2012.), Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja i glazbenih pisaca (2012.), Nagrada Varaždinske županije (2014.), Zlatna medalja Udruge Plamen mira, Austrija (2018).

RADOVI: Knjige: Impresionizam u hrvatskoj glazbi, Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918.–1940., Matica hrvatska, Zagreb, 1995; U zagrljaju glazbe, 1972.–2012., Tiskara Varaždin–Matica hrvatska Varaždin, Varaždin, 2012.; Milka Trnina, monografija, urednica, Općina Križ, Križ, 2013. Članci (izbor): Rane klavirske skladbe Božidara Kunca, Zvuk, 1981., 4; Uloga radničke klase u razvoju glazbene kulture Varaždina, Zbornik JAZU, Varaždin, 1981.; Odjeci Širolina povjesničarskog i glazbeno–publicističkog djelovanja u tisku njegova vremena, Arti musices, 1985., 16/1, 2; The contemporary soundscape as an impetus for the musical creativity, IRASM, 1987., 2; Slika Dore Pejačević u publicistici i muzikologiji u Hrvatskoj, Dora Pejačević 1885.– 1923., Našice, 1987.; Kako obrazovati mladog skladatelja? Studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu — iskustva i dileme, Slovenski glasbeni dnevi, Ljubljana, 1988.; Dragan Plamenac: »Trois poèmes de Charles Baudelaire« usamljeni primjer iz hrvatske glazbe, Slovenski glasbeni dnevi, 1990.; Povijesno značenje »Varaždinskog skladateljskog kruga«, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin Varaždin, 1992.; La diffusion de la musique de Claude Debussy en Croatie, Cahiers Debussy, Paris, 1992.; Grenzgänger zwischen den Kulturen — Jean– Claude Eloy, Neue Zeitschrift für Musik, 1992.,11; Neki aspekti prijema glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Zbornik, urednice Sanja Majer–Bobetko, Zdenka Weber, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Francuski institut u Zagrebu, Zagreb, 1996.; „Varaždinske barokne večeri – sličnost i razlike sa svečanostima barokne glazbe u Njemačkoj“, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 10-11/1998., 263–269.; „Ein Königrech für ein Paar Hosen!«, Überlegungen zum Thema »weibliche Musikinterpreten«, Professionalismus in der Musik, Hrsg. Kaden Christian i Kalisch Volker, Verlag die blaue euele, Essen, 1999.; »Kraljevstvo za par hlača!«, Promišljanja na temu »ženski interpreti«, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012.; Postojano uvijek s hrvatskim narodom, Spomen knjiga HKD »Vladimir Fran Mažuranić«, Berlin, 2005.; Pola stoljeća glazbenih uspjeha tisuća mladih, 800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.– 2009., HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin, 2009; Nikola Glassl, skladateljska postojanost u okrilju klasičnosti (Prilog za životopis), KOLO, 1–2, 2010.; Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stipčević, Hrvatska glazbena baština na Varaždinskim baroknim večerima, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin, Varaždin, 2010.; Membership in the amateur singing choir — it is not singing only, Congreso Cultura Europea, Barcelona, 2011., Članstvo u amaterskom pjevačkom zboru — to nije samo pjevanje, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012., Jedinstveni festival barokne glazbe u znaku Bečkih dječaka (Osvrt na 42. Varaždinske barokne večeri), KOLO, 5–6, 2012.; Hrvatska glazba uspješno pohodila austrijsku prijestolnicu (Osvrt na 8. Festival hrvatske glazbe u Beču), KOLO, 1–2, 2013.; Svjetska slava hrvatske primadone (O Milki Trnini — u povodu 150. obljetnice rođenja), KOLO, 3–4, 2013.; Zagrebački gitarski trio — tri desetljeća vjernosti, KOLO, 2, 2014.; Hrvatska kulturna promidžba kao jedan od preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu, Hrvatsko iseljeništvo i domovina, Razvojne perspektive, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014.; Beč u vrijeme Jana Krtitela Vanhala, HAZU, Zavod za znastveni rad Varaždin, Zagreb–Varaždin, 2014.; „Varaždinske barokne večeri pod ravnateljstvom hrvatskog skladatelja Davora Bobića (2007.-2014.)“, Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin,  28/ 2017., 435-448. Glazbena kronika, FORUM, Mjesečnik Razreda za književnost HAZU,  7-9, 2018., 1029-1042.,; Glazbena kronika, FORUM, 10-12, 2018., 1407-1423., i dr.

Subota, 18. maj 2019: ZIGH poziva na kulturnu ekskurziju “Hrvatski Beč – Hrvatska i gradišćanskohrvatska veza i spomeniki u glavnom gradu Beču” pod peljanjem dr. Nikole Benčića.

Program:

8.30: Odlazak iz Trajštofa kod crikve

oko 09.45: kod Burgtora (Ring) pred Neue Hofburgom prik Josefsplatza (Augustinerkirche), Habsburgergasse (Gradišćansko sjemenišće), Graben (Spomenik na kugu), Petrova crikva do Štefanske crikve na livoj strani Kapistranove prodikaonice; dalje po Rotenturmstraße, Sonnenfelsgasse do Collegiuma Croaticuma u Schönlaternengasse-Postgasse, pak najzad do crikve Am Hof.

Objed / pauza

Sastanak na Schwedenplatzu, odakle se vozimo do Votivkirche.

15.00: Pazmaneum, Boltzmanngasse

Potom se vozimo prik Faßziehergasse i Spittelberggasse (Krowotendörfel) u Hrvatski Centar, Schwindgasse 14 (pauza za kavu i vridnovanje značaja društav Gradišćanskih Hrvatov HGKD-a i HAK-a u Beču).

oko 19.00: Povratak u Trajštof

UPOZORENJE! Po varošu se ne moremo voziti autobusom, zato ćemo čuda pišačiti. Obujte si odgovarajuće šoljine! Od sebe razumljivo, da se ne mora pojti po svi štacija, po dogovoru se more pauzirati i ponovno priključiti grupi na drugom mjestu. U slučaju da bi se našlo bolje tehničko rješenje, će se modificirati program.

Stroški: € 20,- uključeno: vožnja autobusom 

Konto ZIGH-a: Raiffeisenbank Neusiedlersee-Hügelland, IBAN: AT74 3301 2000 0011 1740

Najaviti se morete do 13.05.2019. u ZIGH-u: 

tel. 02682 62827 ili 0660 6018502, e-mail:

Pandiljak, 22.10.2018. Mag. Silvija Bucolić predstavlja svoju knjigu “Feen und Hexen bei den Burgenländischen Kroaten” / “Vile i viške kod Gradišćanskih Hrvatov”. Početak priredbe u Socijalnom centru Trajštof je u 18.00.

Knjiga “Feen und Hexen bei den burgenländischen Kroaten im Lichte schriftlicher Quellen, mündlicher Überlieferung und wortgeschichtlicher Betrachtungen” / “Vile i viške kod Gradišćanskih Hrvatov u svitlu pismenih izvorov, usmene predaje i etimološkoga promatranja” je izašla u ZIGH-ovoj seriji “Gradišćanskohrvatske studije”. 

Predstavit ćedu knjigu autorica mag. Silvija Bucolić, prof. dr. Georg Holzer kot i dr. Nikola Benčić.

Heinz Hoffmann će muzički oblikovati priredbu u Socijalnom centru Trajštof, Flugplatzstraße 8. 

Knjiga će se prezentirati 28.11.2018. i u Hrvatskom centru u Beču, Schwindgasse 14. Početak ove priredbe će biti u 20.00.

Cijena knjige: € 22,-