Deutsch | Hrvatski

Virtualni Časopis


04.06.2010

25 LJET RJEČNIK (23.11.2008.)

Ivan Seedoch

Znanstvene institucije kot arhivi i biblioteke nisu samo pobirači i čuvari pismenoga bogatstva pojedine regije, u našem slučaju zemlje Gradišće, nego i institucije, ke su od početka svojega utemeljenja imale zadaću gajiti veze sa spodobnimi stranjskimi instituti ili u Austriji, Nimškoj, Ugarskoj, Sloveniji ili u Hrvatskoj.

Zato su od početka imala odiljenja Zemaljski arhiv i Zemaljska biblioteka u njihovom proračunu jednu stavku, ka se je zvala “Znanstvene veze s inozemstvom”.

Po Drugom svitskom boju je bilo stoprv moguće realizirati kontakte i uže veze s ugarskimi arhivi, bibliotekari i historičari s ciljem, da se omogući bolje istraživanje povijesti zemlje Gradišće i pojedinih sel i varošev. To se je počelo u pedeseti ljeti dvajsetoga stoljeća. A u tom djelu su imali naši stručnjaki arhiva i biblioteke potpunu slobodu, kako oni gaju i vršu veze.

Zato je i ideja užega skupnoga djela s kolegi Hrvatske zniknula u našem odiljenju, a pridružili su se tomu i odiljenje za Zemaljski muzej i odiljenje za opće kulturne posle.

A na suprot, i u Hrvatskoj su bili povjesničari, ki su bili organizirani u Društvu hrvatskih povjesničara, zainteresirani na suradnji; i to naprvo na 1969. ljeta utemeljenom simpoziju Mogersdorf.

Komisija za kulturne veze s inozemstvom Izvršnog vijeća SR Hrvatske povjerila je 1971. ljeta Povijesnomu društvu Hrvatske, da njevi člani sudjeluju u organizaciji i djelu Medjunarodnoga kulturnoga simpozija Mogersdorf.

Istoga ljeta (1971.) dogovorila se je u Željeznu različita suradnja s hrvatskimi povjesničari, a med tim i projekt monografije “Povijest i kultura Gradišćanskih Hrvatov”.

Sada je ipak bila potribna potvrda Gradišćanske vlade odnosno zemaljskoga savjetnika za kulturu. Ondašnji savjetnik je bio sada jur pokojni dr. Fred Sinowatz, ki je forsirao otvaranje Gradišća na svi vrsti kulturnoga područja. Ali i njegovi nasljedniki dr. Gerald Mader i Hans Sipötz su tu liniju dalje razvijali i podupirali.

Krajem februara 1972. ljeta su održani prvi razgovori člana zemaljske vlade (referenta za kulturu dr. G. Mader) i predsjednika Komsiije za kulturne veze SR Hrvatske. Podlogu o budućem programu suradnje smo pripravili ondašnji peljač odilenja dr. August Ernst i ja i smo ga koordinirali s hrvatskimi kolegi.

Prvi program suradnje izmedju SR Hrvatske i zemlje Gradišće na području znanosti, i istraživanju kulture i izvanškolskog obrazovanja se je potpisao 1973. ljeta u Zagrebu; i od onda ča do raspada Jugoslavije svaka dvi ljeta; poslidnjega (ugovor?) smo pripravili 1989. ljeta, ali on se zbog novih političkih razlogov već nije potpisao. A u tom programu je bio uključen i naš rječnik.

Da je bila službena linija med Gradišćem i SR Hrvatskom ali zapravo linija zemaljskoga arhiva - na čelu s dr. Augustom Ernstom do 1987. ljeta, a od 1989. ljeta moja i Toblerova linija a u Hrvatskoj linija znanstvenih institutov kaže činjenica, da je drugi dio rječnika izašao 1991. ljeta, a knjiga “Povijest i kultura Gradišćanskih Hrvata” 1995. ljeta, a sve dvi knjige prez programa suradnje na vladinoj razini.

<- najzad na pregled temov