Deutsch | Hrvatski

Publikacije


05.07.2010

Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti

U ovoj dvojezičnoj knjigi se po prvi put na jednom mjestu predstavlja razvitak gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika od vrimena doseljenja do današnjega dana.   Biblioteka Gradišćanskohrvatske studije, knjiga 1.   Alojz Jembrich: "Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti/Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten", Borta 1997.; format: 150 x 237 mm, ilustr., 384 str., ISBN 3-901-70602

Sedam tematskih krugov

U knjizi s naslovom "Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti" autora Alojza Jembriha iz serije: "Gradišćanskohrvatske študije" obradjeno je sedam u tematskom pogledu različitih naslova.

"Književno-jezični pokušaj"

 

Rasprava prvoga poglavlja "Književno-jezični pokušaj", namijenjena je knjizi tiskanoj 1568. u Regensburgu, koju su za obitavajuće Hrvate na imanjima plemića Ivana Weispriacha i Maksimilijana Polheima u okolici Željezna, priredili Istranin Stipan Konzul i Anton Dalmatin. Naslov te knjige glasi: "Parvi del Posztile Evanyeliov, koisze vszaku nedillu po obitsayu otsito u czrikvi tstu, zatsanssi od Adventa ili Prissaßtja do Vazma, Po Ivanu Brencziu tumatseni i prodikani. Potle ù Harvaczki yazik iz Latinßkoga verno obrßácheni i ßtumatseni: po Antonu Dalmatinu, i Sztipanu Ißtrianinu".

Postila kot književno-jezični torzo

 

Ta se knjiga u povijesti hrvatske književnosti, a posebice kod gradišćanskih Hrvata, smatra početkom njihove književnosti. Bez obzira na pitanje, je li knjiga ispunila svoju namjenu, ona svjedoči da je, makar i kratko vrijeme, imala slušateljsku i čitateljsku publiku medju tadašnjim Hrvatima u okolici Željezna. Prema tome, "Postila" (1568.) kao književno-jezični pokušaj (torzo), svjedoči i o postojanju Gradišćanskih Hrvata na tadašnjim prostorima oko Željezna u 16. stoljeću. 1993. objavljen je pretisak prvoga dijela te rijetke knjige. U raspravi osvjetljena je povijest tiskanja knjige, Konzulov dolazak u Željezno, i prikazana njezina jezična obilježja.

Prvi gradišćanskohrvatski pisac Grgur Mekinić

 

Druga studija posvećena je djelu prvoga gradišćanskog pisca (prevoditelja, pjesnika), Grgura Mekinića (Pythiraeusa), autoru dviju crkvenih najstarijih tiskanih hrvatskih pjesmarica uopće u povijesti hrvatske književnosti i muzikologije. To su "Duševne pesne" tiskane 1609. i 1611. u Sv. Križu (Deutschkreutz) blizu Šoprona. Budući da je Mekinić, medju gradišćanskim Hrvatima pisac (pjesnik), koji je Duševne pesne (Duhovne pjesme) napisao (preveo iz latinskoga, njemačkoga i madjarskoga jezika) na tadašnji gradišćanskohrvatski jezik, s pravom ga se smatra utemeljiteljem književnoga jezika Gradišćanskih Hrvata u 17. stoljeću. Stoga je i naslov drugom poglavlju: "Prvijenac na vlastitim jezičnim korijenima". Na studiju toga poglavlja nadovezuje se i rasprava, u kojoj je riječ o Mekinićevim pjesmama u kontekstu europskog književnog baroka.

Dosad najstariji gradišćanskohrvatski katekizam

 

Treće poglavlje "Vlastitim jezikom do vjerskih istina", prikazuje dosad najstariji gradišćanskohrvatski katekizam iz 1744. godine, za koji se u literaturi dosad nije znalo. Otkrio ga je 1994. Alojz Jembrih, a u okviru ZIGH-a objavljen je u pretisku s opširnom raspravom. Otkrićem katekizma otkriveno je i novo ime pisca u galeriji gradišćanskohrvatskih svećenika iz prve polovice 18. stoljeća u osobi Jurja Damšića. To se vidi iz naslova katekizma: "Kratka sprava nauka keršćanskoga na horvacko stomačena i na štampanje dana od Georgya Damšića (Damshicza)". U raspravi se, uz životopis autora, prikazuje jezik i latinski prijedložak iz kojega je Damšić preveo Katekizam (1744.).

Kajkavski jezični uticaj

 

Na putu jezičnoga zbližavanja je četvrto poglavlje u knjizi, u kojem se, na primjerima, pokazuje hrvatski kajkavski jezični utjecaj na književni jezik Gradišćanskih Hrvata u 17. i 18. stoljeću.

Korespondencija Martina Borenića s Jankom Barlèom

 

Peto je poglavlje: "U pohode Zagrebu pismima". Na temelju pisama, što ih je Martin Borenić pisao zagrebačkom kanoniku Janku Barlèu u Zagreb. Mogu se otčitati podaci relevantni za poznavanje kulturnopolitičke i sociolingvističke situacije u Gradišću 1903., 1922. i 1928. godine. Uz komentar i bilješke pridodane pismima, rasprava otkriva niz nepoznatih podataka za povijest školstva, jezika i kulture u Gradišću. Uz Borenićeva pisma priloženo je i jedno zanimljivo pismo glasovitoga bečkog sveučilišnog profesora slavistike Vatroslava Jagića.

Poezija patra Augustina Blazovića i Mate Meršića Miloradića

 

Budući da je pisana i tiskana gradišćanskohrvatska riječ jedan od glavnih čimbenika u povijesti opstojnosti Gradišćanskih Hrvata vrlo važna je i poezija patra Augustina Blazovića, koji je nastavio tamo gdje je Mate Miloradić stao. Razmišljanja o jezično-poetskom suodnosu: Miloradić ĐBlazović sažeta su pod naslovom "Bdijenje nad jezikom i tradicijom", jer to je i lajtmotiv većine Blazovićevih pjesama.

Normiranje i kodificiranje jezika

 

Dosadašnji književni jezik Gradišćanskih Hrvata, u pedesetim godinama 20. stoljeća ušao je u novo razvojno razdoblje. Naime, počelo se intenzivnije razmišljati o njegovoj normi. Različita razmišljanja o toj problematici kod Gradišćanaca, prikazuje posljednje poglavlje ove knjige: "Gradišćanskohrvatski jezik izmedju norme i kodifikacije".

Dvojezično izdanje

 

Ova knjiga je pisana potpuno dvojezično, toko da drugi dio knjige nosi naslov "Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten." Izdavači su ovako i nimškogovoreću javnost kanili upozoriti na razvitak gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti u tom jeziku.

Alojz Jembrih: Na izvori gradišćanskohrvatskoga jezika i književnosti/Aus dem Werdegang der Sprache und Literatur der Burgenlandkroaten, ZIGH, Borta 1997.; format: 150 x 237 mm, ilustr., 384 str., ISBN 3-901-70602

Sadržaj knjige

 

 

<- povratak na popis novosti