Deutsch | Hrvatski

Publikacije


22.10.2014

Hižna imena u gradišćanskohrvatski seli Gradišća, Slovačke i Ugarske - I. dio - Bajngrob - Otava

Referati Nikole Benčića i Ive Sučića pri prezentaciji knjige 14.10.2014.     Cijena: € 24,-

Svako skupno djelo –  tako i ova knjiga, i buduća, ka se priprema, je takovo skupno djelo - je vjerno zrcalo skupnoga truda, skupnoga znanja, skupne pameti. A naš narod je u mnogočemu bogat, drugačiji, šareniji od svojih susjedov, tako npr. u nazivanju rodbinskih vez: strina, ujna, ujac, kumče, pretelj, nevjesta, ... itd., itd., a tako i u nazivi hižnih imen. I bila je muka komu-tomu znatiželjnomu Austrijancu nimškoga materinjskoga jezika ili Ugru rastumačiti sadržaj i katakter hižnoga imena. Veljek su rekli: a da, to je nadimak, to je karakter ili osebina toga i toga, a teško im je bilo popasti, da to nije osoba nego hiža, dugovanje, stan u koj stanuje generacija za generacijom i čudakrat se to ime nije minjalo i svaki u selu je znao, ki je Perin Jandre, Susina Ilka, Kalčev Janči, čudakrat nisu naši ni znali za familijsko ime.

         Ali u zadnje vrime, zbog fluktuacije, odseljenja i doseljenja se i ta situacija počela naglo minjati. Zato si ZIGH stavio zadatkom spasiti ono što i koliko se još more od toga relikta naše prošlosti. A rezultat toga djela, sakupljanja, truda je prvi svezak, popis hižnih imen od Bajngroba do Otave, a ni to nije potpuno!

         A da se to more staviti danas Vam u ruke je zasluga onih po seli, ki su si zeli ta trud na se, da popišu, pokupu  na dobrovoljan način iz čiste ljubavi i odgovornosti prema svojemu selu i svojemu narodu, i to i s ove i one strane nekadašnje granice, prez razlike, kot skupni narodni korpus gradišćanskih Hrvatov. U tom je i razlog zač nije lista potpuna, neka sela se na ZIGH-ov poziv uopće nisu odazvala, ljeta dugo ne! – a mi moremo živiti samo od dobre nakane, pod motom: ne toliko kritizirati, iskati izgovore, ukunjati se, nego na djelo i po njem! – ako kanimo valjati još kot vidljiva i ozbiljna narodna grupa. Zato neka bude najsrdačnija hvala svakomu, ki je nešto, pak bilo to nek toliko kot črno pod noktom, iz svoje dobre volje doprinesao k postanku ovoga djela. A neki su prikupili više sel i dali tumačenje po svojem najboljem znanju, tako kot se to u selu zna i govori. A neki su se diboko zarovali u posao, oduševljenjem, da ne velim zagriženo i dali zvanaredno duhovita tumačenja.

         U popisu sudjelačev imamo sve skupa 64 imen, a to je ipak odličan broj za naše prilike. Imena smo im zapisali u prvom dijelu knjige. Med njimi su i takovi popisi, ki su bili obdjelani u kakovi nedavni publikacija, seoski monografija, diplomski djela.  Od nekih smo dostali imena s naglaski i diftongi. Ali takovo zapisivanje bi daleko prekoraknulo bilo okvir materijalov. Zvana toga bi se sva sela morala bila ujednačiti, a to nam se u ovom hipcu činilo neostvarljivim. Sve se je to spravilo, bar pokusilo na jednu odredjenu normu. Ta posao su obavili Sabina Pavišić, Ivo Sučić i Nikola Benčić, kontrolirao je tekst Jakob Berlaković, a tehnički spravio u slog Günter Šumić, a pinez za tisak je priskrbila predsjednica Zlatka Gieler i ZIGH-ov odbor. Nekate misliti, da je to lagak posao u današnjem najbogatijem društvu svita.

         Na 2. stranici knjige stoji Biblioteka pretiskov i materijalov, to znači da to nije obdjelivanje materijala u znanstvenom smislu, nego prikupljanje materijalov usmireno na očekivanje kasnijega znanstvenoga obdjelivanja. Moglo bi se, ne, moralo bi se na tom  djelati! Sakupljači, mi, ZIGH stavlja ta materijal na diskusiju, zato nekate, ni ne morete očekivati potpunost u popisu, u tumačenju, u izlaganju. Sigurno ćete – kad pogleda vaše selo – najti: toga nij, ni toga ne!, a ako ne dostanete ov popis u ruke, na to ne bi bili ni mislili.

         Zato si zamite knjigu i plajbas i dopunite popis po Vašem znanju, svejedno da li je to samo jedno ime, deset ili trideset, recite Vaše tumačenje, recite Vaše mišljenje, bilo ono i najfantastičnije. Homo ludens!

         Mi smo pokusili to učiniti po našem najboljem znanju i rovali po hrvatski, nimški, ugarski, slovački knjiga, latinski leksikoni, topografskimi nazivi i stari urbarski lista, da bi došli, da bi se približili pravomu tumačenju. Po svemu smo se mogli u tom i herati! I te kako!? Ali morate znati da su naši izvorni materijali jako slabo obdjelani i teško je dojti do njih. Drugi narodi imaju visoko dotirane institute za ta posao i decenije dugo djelaju na takovi tema. Mi sve u slobodnom vrimenu, kada drugi prčkaju u toplom vodi, na morju ili stoju na dobro prepariranoj pisti. Bilo nam je veliko veselje, istodobno i mučno djelati na tom materijalu. I na njem se vidi vrime, prilagodjivanje, da ne velim stupanj asimilacije, pretočenja iz jedne narodnosti u drugu.

         Istotako se vidi velika otvorenost i iskrena jednostavna istinitost, špontana kreativna snaga, osebito ako imena nisu izvedena iz tradicionalnoga matronima, patronima, familijskog imena. Takova imena čuvaju jednu točno odredjenu karakteristiku stanovnikov, stanovnika!, ki je svojom pretiranom dobrom ili čemernom osebinom odredio za generacije ime stana. Zato su to zviranjki, tajnovite žile naše prošlosti, ke ali čudakrat već ne moremo odgonetnuti, ki zviranjki su se isušili. U tom tajnovitom, skoro pozabljenom smiru idu i dupljasta i trostruka imena, osebito u južnom Gradišću. U tom smislu ide i zgubljenje sufiksov i veliki dio polovičnih imen po seli.

         Država je, to je zapravo gospodarstvena stališka uprava, u prvom redu zbog porcijov (kako bi drugačije moglo biti!) bilježila familijska imena, muže djelče (drugo nije bilo zanimljivo za nje). Zato je i to istraživačko polje jako zanimljivo, ar po naši imeni se vidi, da nisu svi imali u 16. st. obiteljsko ime. U knjigi su na strana 8-9 opisana kako su strukturirana imena, a prof. Sučić daje primjere jezičnih osebin.

         Sela smo poredali po ABC-dnom redu hrvatskih nazivov, a na drugom mjestu naziv po geografskoj pripadnosti, ada u Austriji nim., u Ugarskoj ug., u Slovačkoj slov., a na tretom mjestu tretu ili četvrtu dopunu, ar smo mislili, da smo petsto ljet na tro-/ višejezičnom teritoriju i s imenom dajemo identifikikaciju, ka se je u odredjenom vrimenu upotribljavala ili se i danas upotribljava. To nije nikakva kolonizacija kot neki to interpretiraju, nima nikakove političke špice ili nacionalno usmirenje.

         Uz svako selo imamo kratak opis sela po geografskom odredjenju, po historijskom razvitku imen sela u prošlosti, po doseljenju Hrvatov, po gospodaru sela, po najvažnijoj instuciji u prošlosti, nositeljici jezika i kulture: o crikvi u selu i statističnom razvitku od 1900. početo, ukoliko je to bilo moguće. (Svi su fušali u statistiki, od sebe razumljivo na svoj račun.) Uz svako selo imamo jednu ili dvi karakteristične fotografije. I ta materijal je diboki zviranjak, iz kojega se more dizati bogati materijal tumačenja u narodi, kulturi, sastavu svakoga sela posebno i dalekosežno dostati zaključke o razvitku krajine u koj živimo.

         Ada na posao!, plajbasom u ruki štati, ispravljati i poslati ZIGH-u svoje primjedbe, ar samo skupno moremo dojti do rezultata, nek skupno smo dost jaki protiv današnjega proširenoga egoizma.

Nikola Benčić, Trajštof 15.10.2014.

 

Tvorbene osebine hižnih imen

Imena stanov su pridjevska i stvorena sufiksi -ovi, -evi ,-ini, ki se dodaju osnovam, npr. šnajdar: Šnajdarovi, kovač: Kovačevi, Pere: Perini, Jagica: Jagičini. Nastavak –ov se ada dodaje, kad imenica završava na suglasnik: pastir > Pastirovi; a -in, kad rič završava na samoglasnik: Magda > Magdini, Štefe > Štefini. Kad osnova završava na mekak, palatalan suglasnik č-, ć-, j-, lj-, nj-, š-, ž-, zvećega i -c u sufiksu -ac moralo bi se po jezični pravili o pretvoriti u e: Bakrićevi, Jivaševi, Stalanićevi i dr., no u mnogi seli ostaje i u ti slučači o, kot npr. u Tajštofu Bampićovi, Ferijovi, Jivašovi, Matljovi, Stalanićovi i mn. dr., no kod Kovačevih se konzegventno govori e.

Zgora spomenutimi sufiksi se tvoru hižna imena u svi seli, iznimka je Devinsko Novo Selo u Slovačkoj, kade se tvoru hižna imena sufksi -ovci: Belešovci, Dudekovci, … Vlašičovci i mn. dr.

Kod sufiksa -inovi je zapravo sufiks -ov redundantan, suvišan, ar bi se očekivala tvorba na -in, npr.: Jožinovi od osnove Joža/Jože, Jurišinovi od osnove Juriša, Joškinovi, Kerstinovi, Lucinovi, Lukšinovi, Markinovi, Matinovi, Mikinovi, Tonkinovi.U tu i svi drugi spodobni slučaji i prevladavaju obliki na -ini: Jožini, Jurišini itd. Vjerojatno bi mogli ovde ustanoviti poöetak jezične nesigrunosti. No nedvojbene nesigurnosti u izboru tvorbenoga sufiksa se opažaju u jezično ugroženiji seli, i to, da se upotribi npr. sufiks -in, kade bi očekivali -ov ili -ev i obrnuto, npr.: Kristinovi (Čajta) od imena Kristina, Kovačičini od prezimena Kovačić i dr.

U Kalištrofu, Bijelom selu, Čunovu i pojedinačno i u neki drugi seli umeću u nimški umanjenica i u imeni s osnovom na samoglasnik + l čudaputi n:

Brozlnovi, Cajzlnovi, Fertlnovi, Naclnovi, Puršlnovi, Suzlnovi, Štiflnovi, Švibljnovi, Toblnovi.

 

Neke glasovne osebine:

 Gradišćanski Hrvati ovkraj i onkraj granic su barem dvojezični. U Austriji kraj svojega gradišćanskohrvatskoga materinskoga jezika vladaju i nimškim, a u Ugarskoj i ugarskim, u Slovačkoj i slovačkim jezikom.

Zato mislim, da je kot stvaranja hižnih imen prilagodjivanje ili neprilagodjivanje nehrvatskih ishodišnih elementov hrvatskomu jeziku do neke mjere pokazatelj na vrime nastanka hižnoga imena, je li ono spada u vrime, ko najstarji ljudi još pametu ili je starje.

Najupadljiviji glasi su sigurno prijeglasi ö i ü, kih hrvatski jezik nima, zato ali i nimški i ugarski.

ö > i             Tschögl/Csögl > Čikljovi, Kögl > Kigljovi, Schlögl > Šligovi

ö > e            Fröhlich > Frelovi, Frelihovi, Mörk > Merkovi

e:ö > ej            Selcher > Söcher > Sejharovi (Ovde imamo u nim. dijalektalnom obliku sekundarno ö)

ö : ö            Schöner > Šönarovi, Söres > Šörešovi

ü : ü            Müllner > Münarovi, Steinmüller > Štamüljerovi

ü > i            Stürzer (dijal. Stirzer) > Štircerovi

i:ü > ü            Hiltscher > Hüčarovi (Preuzet je (Novo Selo) prijeglas ü od dijal. izgovorenoga prezimena Hiltscher

Gradišćanski Hrvati su nazive za zvanja kot i nimška i ugarska prezimena preuzimali iz govornoga jezika pak su tudje riči ugradjivali u hižna imena zvećega, no ne isključivo, prema sluhu, ovde nabrajamo samo neke primjere:

a > o            Krancz < Kroncovi, Lavender > Lovendarovi, Stagl > Štoglovi, Taschner > Tošnarovi

e > a            U sufiksu -er: Hutter > Hutarovi, Resner > Reznarovi, Schuster > Šostarovi,  Taschner > Tošnarovi

e : e            U sufiksu –er: Schneider > Šnajderovi, Schreiner > Šrajnerovi

ei > aj            Schneider > Šnajderovi, Schreiner > Šrajnerovi

é > i             kertész (= vrtljar) > Kertizovi, Német >Nimetovi

é > e            Béla > Belini, Fehér > Feherovi

l > lj            Hobel > Hubljovi, Grafl > Grafljovi, Grasl > Grasljovi, Kellner > Keljnerovi

o > u(j)             Gold > Gujdovi, Hobel > Hubljovi, Vogel > Fuglarovi, Knoll > Knulovi, Polzer > Pujcarovi, Stocker > Štukarovi, Tóth > Tutovi

s > z            Resner > Reznerovi, Rossmann/Rosmann > Rozmanovi

u > uj            Šujsterovi, /Šostarovi/

ug. a > o            Tuczai > Tucojovi,

w > b            Weiner > Bajnarovi, Wurzer > Burcarovi

 

Hižna imena kot riznica starih krsnih imen i njevih neizbrojnih varijantov:

Danas se kot starih svetačkih imen zadovoljavamo dost malim brojem oblikov, ar preuzimamo različna tudja imena iz nekolikih jezikov, pretežno iz engleskoga i nimškoga, no i iz skandinavskih jezikov. U hižni imeni se zrcali jezična kreativnost naših preocev pri stvaranju umanjenic i uvećanic, kimi su se od milja obraćali svojoj dici ili svojim sunarodnjakom u selu, početo od Ančinih do Žužinih. Kot primjer bi spomenuo samo dvoja muška svatačka imena, Ivana i Petra.

Petar:

Pedlj (nim.) > Pedljovi, Perac > Peračevi, Peran > Peranovi, Perat > Peratovi, Perčak > Perčakovi, Pere > Perini, Perica >Peričini, Peruša >Perušićevi, Petar > Petrovi, Petrica > Petričevi, Petroč > Petročevi, Petrus > Petrusevi, Petruš > Petruševi

Ivan:

Banac > Bančićevi, Hans > Hanzovi, Hanzićevi, Ibeša > Ibešićevi, Ivac/Jivac > Ivačevi/Jivačevi/Jivacovi, Ivanac > Ivančevi, Ivaš/Jivaš > Ivaševi/Jivašovi, Ive > Ivini,Ivko/Jiuko > Ivkini/Jiukini, Jankel > Jankelovi, Janko > Jankini, Januš > Januševi, Janža > Janžini, Jiuca > Jiucini, Jivuja > Jivujinovi, Vanša > Vanšićevi

Spodobno produktivna su i druga muška i neka ženska krsna imena. A susrećemo i neka narodna imena:

Grobiša > Grobišini, Radovan > Radini, Radičevi, Radakovićevi, Ladiša > Ladišićevi, Stanko > Stankini,

Na kontakt naših preocev s Turki nas spominju hižna imena kot Brdohanovi, sastavno od riči brdo i han (= turska oštarija), Begačevi, ko je moglo nastati od umanjenice Begac za prezime Beg (=turski dostojanstvenik), Begovi i Behofšićevi.

Potvrdjena su prezimena: Beg, Begović, Behovčić, Bosnačić, Bosnić, Bosnjak, Bošnjak, Husović (Jezerjani 1980., Punice 1635., Rorigljin 1635. i 1744.), Mahmatić (Cogrštof 1675.) Pašić (Štikapron 1555), Spahić < spahija (= posjednik imanja, dužan da u boju služi kot konjanik. Mogao je biti i kršćan.). Šubašić (= nadzornik imanja ili grada) , Turčić i Turković

 

Tumačenje imen:

Kad bi človik obdjelao samo jedno selo, ostala bi mu većka imena nejasna. Najprvo sam proglasio kot neobjašnjivo hižno ime Čikljovi, dokle u spisu Štikaprona nisam našao uz Čikljove prezime Tschögl. Za Sogine u Frakanavi mi je pomogla gospa Ilonka Fazekas, rekavši mi: „Kod tih se je sogalo.“ To znači, u stanu su se sastajali muži na politiziranje.

U pogledu tumačeja moremo ustanoviti dva različne tipe obradjivačev. One, ki rado povidaju oko imena cijelu povidajku, ka se je proširila u selu, no ka čudaputi spadje u kategoriju selske ili narodne mitologije.

Drugi tip nudi manje spektakularne rezultate, ar tumači po jezični kriteriji, zato mu se more predbacivati, da se hodi smijati u pivnicu. Ovomu drugomu tipu pribrajam i sebe.

Kot primjere donašam dvoja hižna imena:

Oščekovi    navodno stvoreno po frazi Oš ček meru!, kom se je prvi nositelj toga imena svako jutro obraćao tovarušu tobraču, ki je dohadjao po njega. Vjerojatnijom mi se čini povezanost s prezimeni Jošček, Oščak ili najbolje zastupljenim Joščak

Oblakovi,    stvorenom po nadimku Oblak, navodno zbog zgovora tršca, ki se je na konji otpravio u Beč, no onda ostao visiti u krčmi u Pandrofu ili Novom Selu. Kada god bi pogledao van, vidio je oblake i nije mogao nastaviti put, ar bi mogao premočiti. Ako nije istina, je dobro izmišljeno! (I.S.) No kot vjerojatnije ishodišće bi po mojem mišljenju mogli gledati prezime Oblak odn. Oblaczicz i Oblacsics (potvrdjeno u Punica jur 1635., 1744.).

 

Različna zvanja:

Naša sela su u velikoj mjeri bila autohtona, imala su sve, ča je bilo potribno za svakidanju opskrbu. To dolazi na vidilo i u pojedini zvanji, ka se kriju u hižni imeni:

Babini, Cigldekerovi, Čižmarovi, Drotuševi, Dudelovi (vjerojatno muzikaši), Gertnerovi, Jagarovi, Kaučovi (tkalac), Kolarovi, Konzumarovi, Krčmarovi, Krojačevi, Lodnerovi, Lončarovi, Malinarovi/Malinerovi/Mlinarovi, Mesarovi, Milimonovi, Pekovi, Pintarovi, Sabovljevi (= ug. krojač), Školnikovi, Šnajdarovi, Šostarovi, Švajnskerovi (krmili svinje na marofu), Tišljarovi, Vrtljarovi i dr. Zanimljivi su Tomvehterovi (Čunovo), ar ukazuju na blizinu Dunaja i važnost nasipa, nadalje Ajzlerovi i Jegeševi/Jegesovi, ki su vjerojatno kot posjedniki ledenice razvažali led po krčma i trgovina.

 

Nimški uticaj:

Jaki uticaj nimškoga jezika na naša hižna imena bi kanio pokazati na primjeru Bajngroba. On dolazi do izražaja u tom, da je dost hižnih imen stvoreno po nimški umanjenica, zvećega u dijalektnom obliku po nimškom uzoru, kot Bina za Sabinu, Fanal/Fannerl za Francisku, Patl/Bartl za Bartola i dr. Ovde donašamo tratak izvadak:

Baumoastarovi            Po  zvanju gradjevinarskoga meštra, baumajstera

Benclovi            Po krsnom imenu Wenzel ili prezimenu Wenzel/Wenzl

Binini            Po umanjenici Bina vjerojatno za Sabinu ili neko drugo spodobno ime

Cidarovi   Vjerojatno po prezimenu Zeder ili vjerojatnije po tumačenju slove z na nimški način, pa bi ishadjalo od prezimena Zidar

Cimamoastarovi            Po zvanju tesarskoga meštra, cimamastera

Drosmoakarovi            Po porijeklu iz Drassmarkta

Ekatovi            Po prezimenu Eckhardt

Fanalovi            Vjerojatno po umanjenici Fanal/Fannerl za Francisku

Fanini            Po umanjenici Fani/Fane za Francisku

Flualovi   Vjerojatno po dijalektalno izgovorenoj umanjenici Flual/Flurl za Florijana

Sepalovi            Sepperl

Birtšleglovi   Dvodijelno hižno ime, ishodišće drugoga dijela je prezime Schlögl, a prvi dio je morebit dijal. izgovoreno Bert za Roberta ili nimška rič Wirt

Netltetovi   Sastavno ime, prvi dio po nimškoj umanjenici Nettl za Anettu, a drugi dio po hrvatskoj riči teta

Schmidseplovi            Ovde su obadva dijeli nimški.

No prem svega tudjega uticaja probija na površinu i jaka želja i vitalnost materinskoga jezika, pak se pri stvaranju neka imena prilagadjaju hrvatskomu uhu, npr.:

Frivirtovi     po nim. prezimenu Frühwirth

Benclovi     po krsnom imenu Wenzel ili prezimenu Wenzel/Wenzl

Mogli bi još nastaviti s drugimi kategorijami hižnih imen, kot npr. s podatki o porijeklu, no onda bi od lipoga jesenskoga večera nastala zaistinu jesenska duga noć, kot smo čuli u uvodnoj jački. Zvana toga moramo ča-to ostaviti u knjigi i za individualno čitanje. Hvalim lipo na pažnji i strpljenju.

Ivo Sučić, Trajštof 15.10.2014.

 

                                                                                                                                    

 

 

<- povratak na popis novosti