Deutsch | Hrvatski

Novosti


04.03.2014

19.03.2014. Predavanje "Hrvatsko-austrijske glazbene veze u 19. i 20. stoljeću"

19.03.2014. su ZIGH i HKD organizirali predavanje dr.sc. Zdenke Weber "Hrvatsko-austrijske glazbene veze u 19. i 20. stoljeću". Muzički oblikovali su priredbu Maria Herczeg Lentsch (sopran) i Anja Horvat (klavir). Priredba se je održala u Socijalnom centru Trajštof.

Slika: Dora Pejačević 

Izvor: http://croatia.ch/iskopine/090306.php

Na poziv Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvata u Trajštofu, Gradišće, održala je dr. Zdenka Weber, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u  Republici Austriji, predavanje na temu „Hrvatsko-austrijske glazbene veze u 19. i 20. stoljeću“.  Odazvalo se pedesetak slušatelja, Gradišćanskih Hrvata iz Trajštofa (Trausdorf) i okolice , a predavanje je održano na hrvatskom jeziku.

 Po obrazovanju doktor muzikologije, predstavila je Zdenka Weber  u okviru iscrpnog predavanja hrvatske skladatelja koji su se školovali  i djelovali u Beču (primjerice Ivan, Padovec, Ivan pl. Zajc,  Dora Pejačević, Blagoje Bersa, Josip Hatze) ili bili  pod utjecajem skladatelja Prve i Druge bečke škole (primjerice Leopold Ebner, Stjepan Šulek, Boris Papandopulo). Naime, Bečka klasika (Haydn, Mozart, Beethoven) i Druga bečka škola (Schönberg. Berg, Webern) snažno su utjecali na glazbenu produkciju prvo 19. a drugo 20. stoljeća. Dakako, bilo je neophodno napraviti uži izbor hrvatskih skladatelja kako bi se pokazalo preuzimanje klasičnih oblika sonate, gudačkog kvarteta i simfonije, te opere kao glazbeno-scenske forme, što je bilo karakteristično za 19. stoljeće, te preuzimanje dvanaesttonske tehnike (dodekafonije), što je uvjetovalo pojavu Nove glazbe 20. stoljeća. Predavanje je bilo popraćeno izborom skladbi koji je bio reproduciran s nosača zvuka.

Glazbeni  okvir predavanju dala je dodatno  sopranistica Maria Herczeg Lentsch uz klavirsku pratnju Anje Horvat, glazbenice iz Gradišća, koje su izvele solo pjesme Josipa Hatzea i Dore Pejačević. Publika je sa zanimanjem pratila izlaganje i u razgovoru su iznijeta mišljenja kako ovakav pristup hrvatsko-austrijskim glazbenim vezama donosi spoznaje koje Gradišćanski Hrvati, obrazovani u austrijskom sistemu i koji doduše stoljećima tradicionalno njeguju hrvatsku folklornu glazbu i muziciranje na tamburicama, ipak nemaju o hrvatskoj klasičnoj glazbi niti o hrvatskim skladateljima, a prema onome što su čuli, uvjereni su u veliko bogatstvo hrvatske glazbene baštine razdoblja o kojima je bilo riječi. 

<- povratak na popis novosti