Deutsch | Hrvatski

Novosti


12.10.2013

Nikola Benčić svečuje 75. rodjendan

12. oktobra je jedan od najznamenitijih djelačev na povijesnom, kulturnom i literarnom području, Nikola Benčić, svečevao svoj 75. rodjendan. On je znatno pridonesao otkrivanju i širenju povijesti, kulture i književnosti Gradišćanskih Hrvatov.

Akademik, č. sveuč. profesor, dr. Nikola (Nikolaus) Benčić (Bencsics), jezikoslovac, povjesničar, pedagog, književnik, peljajući stručnjak za literaturu i kulturu Gradišćanskih Hrvatov, rodjen 12.10.1937. u Velikoj Nardi.

Školuje se u osnovnoj školi u Nardi i po prisilnom preselenju obitelji u Jászberény-Hajta-i. Od 1953. do 1956. ljeta je pohadjao Južnoslavensku učiteljsku školu u Budimpešti. Doživio je revoluciju u Budimpešti i došao u Tirol, kade je 1957. ljeta maturirao u Gränu, u sridnjoj školi za ugarske bigunce.

Od 1957. do 1962. se školuje na sveučilišću u Beču. Završi slavistiku i povijest.
1963. ljeta doktorira kot prvi Gradišćanski Hrvat na domaću temu: "Žitak, djelo i literaturna uloga Mate Meršića Miloradića". 1963. počne djelati kot odgojitelj u biškupskom internatu u Željeznu i podučava na biškupskoj privatnoj učiteljskoj školi, kašnje muzičkopedagoškoj gimnaziji Wolfgarten. Podučava i na pedagoškoj akademiji u Željeznu.
Od 1984. do 2007. ljeta je lektor za literaturu i kulturu Gradišćanskih Hrvatov na Slavistiki u Beču.

1988. ljeta nastane dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. 1999. ljeta za angažman i djelo kot učitelj naroda, funkcionar, jezikoslovac, publicist i istraživač primi Kulturnu nagradu Gradišćanskih Hrvatov. Kotrig je Društva hrvatskih književnikov u Zagrebu. Bečansko sveučilišće ga proglasi honorarnim sveučilišnim profesorom.

Na narodnom sektoru se počne angažirati u Hrvatskom akademskom klubu. On je kulturni referent i suutemeljitelj časopisa Glas.

Od 1972. do 1976. ljeta pelja kot predsjednik Hrvatsko štamparsko društvo.
1994. ljeta se na njegov poticaj konstituira Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov čiji motor i odbornik je duga ljeta.
On pokrene unutar Hrvatskoga štamparskoga društva Gradišćanskohrvatsku biblioteku, čiji urednik je, a unutar Znanstvenoga instituta ima u znanstvenom odboru Gradišćanskohrvatskih studijov ZIGH-a istu ulogu.

Autor i urednik je mnogobrojnih knjig, studijov i člankov.
Sastavi prvu hrvatsku radio-dramu kot i radioemisije s kipići iz naše prošlosti i kiticami naše književnosti. Piše opširna djela o novina i časopisi Gradišćanskih Hrvatov, o hrvatskom kazališću i igrokazi, kot i o književnosti Gradišćanskih Hrvatov u dvi sveski. 2010. izajde drugo, prošireno izdanje u kom predstavlja najnovije tendencije na sektoru književnosti („Književnost Gradišćanskih Hrvata od 1921. do danas“ u nakladi ZIGH-a“). Kot jezikoslovac mjerodavno pomaže pri normiranju gradišćanske varijante hrvatskoga jezika. Sudjeluje pri svi veliki jezični projekti, početo od gradišćanskohrvatske gramatike i pravopisa do online-rječnika.

 

 

<- povratak na popis novosti