Deutsch | Hrvatski

Novosti


19.02.2013

Gradišćansko hrvatske teme u Hrvatskom iseljeničkom zborniku

U Zagrebu je predstavljen novi broj trojezičnog Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2013., kojeg uređuje profesorica Vesna Kukavica. Gradišćanskim Hrvatima ta Matičina serijska stručna publikacija redovito posvećuje značajan prostor.

U Zagrebu je predstavljen novi broj trojezičnog Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2013., kojeg uređuje profesorica Vesna Kukavica. Gradišćanskim Hrvatima ta Matičina serijska stručna publikacija redovito posvećuje značajan prostor.

Izazove dvojezičnosti opisuje renomirana austrijska slavistica dr. sc. Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, čiji prilog pregledno navodi razloge zbog kojih današnji način provođenja dvojezične nastave u Gradišću ne može jamčiti skladan dvojezični i dvokulturni odgoj i izobrazbu. Velike praznine očituju se u višim razredima osnovne škole i srednjim školama, u kojima prevladava dominacija njemačkoga jezika. Dvojezična se nastava ograničava tek na niže razrede osnovne škole. Jedine iznimke predstavljaju Dvojezična gimnazija u Borti te Glavna škola u Velikom Borištofu. Objavljivanjem sažete studije dr. sc. A. Z. Kinda-Berlakovich Matičin godišnjak nastoji  ukazati stručnoj javnosti na globalnoj razini na specifičnosti položaja hrvatskoga nastavnoga jezika u Gradišću u 20. stoljeću, od god. 1921. kada raspadom Austro-Ugarske većina hrvatskih sela potpada pod Austriju. Bez poznavanja te situacije ne može se razumjeti današnja vrlo složena školska situacija gradišćanskih Hrvata – koju valja unaprijediti i osuvremeniti. Do zadnje promjene uporabe hrvatskoga kao nastavnoga jezika, piše dr. sc. A. Z. Kinda-Berlakovich,  došlo je prije nepuna dva desetljeća, točnije god. 1994. kada donošenjem Manjinskoga školskoga zakona za Gradišće nastaje nova zakonska promjena u dvojezičnoj nastavi. Roditelji odonda mogu odjaviti svoje dijete s hrvatske nastave, pri čemu dijete ostaje u razredu. To znači da dijete iz dvojezične sredine ne mora slušati nastavu i na hrvatskom jeziku, te je time načelo dvojezičnosti u školi dovedeno do apsurda, konstatira dr. sc. A. Z. Kinda-Berlakovich. U nekim školama nema više dvojezične nastave, iako su one po zakonu dvojezične. U tim školama hrvatski jezik više nema ulogu nastavnoga jezika, već se predaje kao poseban školski predmet, i to kao materinski ili strani jezik. Tako zapravo više ne možemo govoriti o hrvatskom kao nastavnom jeziku, nego samo o nastavi hrvatskoga jezika koja se održava u obliku posebnoga školskoga predmeta, zaključuje dr. sc. A. Z. Kinda-Berlakovich u HIZ-u.

Ugledni filolog s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Alojz Jembrih u novom broju Hrvatskog iseljeničkog zbornika donosi zanimljiv povijesni pregled inicijativa zagrebačkoga Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata s historiografskoga motrišta. Društvo je  osnovano u Zagrebu 11. 9. 1932. na inicijativu predsjednika Hrvatskoga kulturnog društva iz Gradišća, znamenitoga kulturnoga djelatnika, pisca i  svećenika Ignaca Horvata (1895 – 1973). Horvatove osobne veze s pojedinim kulturnim i znanstvenim djelatnicima u Zagrebu, poglavito s Josipom Andrićem, Milovanom Gavazzijem i Matom Ujevićem,  urodile su plodom. Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata na djelatnoj sceni s onodobnim hrvatskim intelektualnim elitama u području društveno-humanističkih znanosti i prestižnih onodobnih kulturnih organizacija Hrvatske -  bilo je aktivno samo do 13. svibnja 1933. godine. Drugim riječima  hrvatskim kulturnim i znanstvenim prvacima iz matične zemlje na čelu s Ignacom Horvatom i Matom Ujevićem bilo je dopušteno razvijati kulturnu suradnju svega 8 mjeseci kada stupa na snagu odluka centralističke vlade Kraljevine Jugoslavije iz Beograda o zabrani  djelovanja Društva prijatelja gradišćanskih Hrvata. Podsjetimo se, Hrvatska je bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.  Tako je Društvo prisilno ugašeno! Ostala su samo svjedočanstva o njegovu uspjehu, Pravila Društva, Matineja (4. prosinca 1932), te sjećanja na izložbu darova namijenjenih budućem etnografskom muzeju u Gradišću.

Te i slične teme otvorene su na promociji Hrvatskog iseljeničkog zbornika koja je održana u nazočnosti brojne publike iz javnog života 19. veljače 2013. u Zagrebu u Matičinoj Velikoj dvorani. Uz ravnatelja Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marina Knezovića, o Zborniku su govorili prof. dr. sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić i urednica te Matičine serijske publikacije Vesna Kukavica.

Matica, realno i virtualno susretište raseljenoga naroda, u Zborniku među 36 obrađenih tema predstavlja i portal Hrvatski izvan domovine hrID tj. vlastiti Matičin digitalni repozitorij (http://www.ucimohrvatski.com)(http://www.ucimohrvatski.com/, koji nastavne sadržaje za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture putem računala dovodi u svaki iseljenički dom diljem svijeta. Hrvatski je jezik komunikacije kao i prilagodbe na novi dom, ugrađen u kulturnu raznolikost svijeta i postao je 24. službeni jezik Europske unije o čemu piše prof. Lada Kanajet Šimić i dr. Lidija Cvikić.  Ukratko, osam tematskih cjelina, koje su naslovljene Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost  te Nove knjige − donose 36 samostalnih autorskih priloga o stvaralaštvu naših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima pola tisućljeća žive hrvatske autohtone manjine.

Individualno stvaralaštvo književnika poput Antonia Skármete (Chile), Marice Bodrožić (Njemačka) ili Morgan Yasbincek (Australija) otvorilo je  potpuno nove prostore suvremenom hrvatskome kulturnom razvoju, čijim se autentičnim nadahnućima neminovno pribrajaju i migrantska iskustva hrvatskoga naroda stjecana desetljećima u dvadesetak višekulturnih i višejezičnih zajednica razvijenoga zapadnoga svijeta. Nove uvide u te suvremene kulturne prakse naših građana raseljenih od Aljaske do Ognjene zemlje opisali su autori iz Republike Hrvatske i inozemstva kao što su Vesna Kusin, Davor Gjenero,  Walter F. Lalich, Milan Bošnjak, Lidija Cvikić, Lada Kanajet Šimić, Andrea Zorka Kinda-Berlakovich, Eni Buljubašić, Boris Perić, Nebojša Mudri,Tomislav Žigmanov, Sanja Vulić, Eliana Čandrlić, Katja Bakija, Dubravko Barač, Tihomir Nuić, Eni Buljubašić, Nino Raspudić, Ljubomir Antić, Igor Zidić, Marina Perić Kaselj, Ivan Čizmić, Estela Banov Depope, Marin Sopta, Luka Budak, Gojko Borić, Alojz Jembrih, Ante Glibota, Iva Radmila Janković, Nikolina Mrvac, Tanja Rudež, Janko Herak, Adolf Polegubić, Jozo Grbeš, Marijan Lipovac,Rebeka Mesarić Žabčić i Vesna Kukavica.

Sve bogato ilustrirane priloge prati iscrpna bibliografija te sažetci na engleskome i španjolskome jeziku.

Predstavljači su posebno govorili o uspjesima hrvatskih znanstvenika, koji nakon školovanja u RH razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti na dobrobit cijeloga čovječanstva o kojima pišu Tanja Rudež i Janko Herak. Opisan je znanstvenik Ivan Damjanov, profesor patologije na američkom Sveučilištu Kansas, koji je napisao više od 30 medicinskih udžbenika svjetske reputacije. Milijardu dolara vrijedan projekt Veliki teleskop za sinoptički pregled neba / Large Synoptic Survey Telescope, čiji je znanstveni direktor naš astrofizičar Željko Ivezić, jedan je od prioriteta američke Nacionalne zaklade za znanost. Ivan Đikić osvojio je najprestižniju njemačku znanstvenu nagradu Gottfried Wilhelm Leibniz za 2013. godinu u iznosu od dva i pol milijuna eura. Uz Ivana Đikića najmlađeg člana Njemačke akademije znanosti Leopoldine, Zbornik donosi i opise fascinantnih karijera znanstvenih zvijezda kao što su matematičari Mladen Bestvina i Sunčica Čanić, astrofizičar Željko Ivezić, prirodoslovci Dušica Maysinger, Dinko Počanić i Veljko Radeka - čiji su rezultati ugrađeni u inovacijski stup planetarnoga društva znanja. Posebnu pozornost predstavljači su posvetili osnivaču hrvatske endokrinologije i ekspertu za gušavost Josipu Matovinoviću (Ličko Cerje, 1914. - Ann Arbor, 1998.), čija je supruga Natalija posthumno utemeljila stipendiju The Josip Matovinović Fellowship, koja se dodjeljuje liječnicima s diplomom zagrebačkoga Sveučilišta za usavršavanje u SAD-u.

Kako je Festival Hrvatske u Francuskoj, o kojem piše Eliana Čandrlić i naš Parižanin Ante Glibota, ocijenjen najambicioznijim projektom predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu od njezina osamostaljenja, naslovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skulptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u pariškom Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo tog najposjećenijeg svjetskog muzeja.

Virtualna šetnja Matičinim digitalnim repozitorijem (http://www.ucimohrvatski.com) počinje kad kliknite na(http://www.ucimohrvatski.com/ portal Hrvatski izvan domovinehrID!

Autor: Nikola Jelić

 

Slika 1: Hrvatski iseljenički zbornik 2013. – ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika 2012, Zagreb, 392 str.

Slika 2: Dr. sc. Željka Lovrenčić (za govornicom), dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović, prof. dr. sc. Vlado Puljiz i urednica HIZ-a Vesna Kukavica.

Slika 3: Vesna Kukavica, urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika

Slika 4: Matičin digitalni repozitorij za poučavanje hrvatskoga jezika i kulture – Portal Hrvatski izvan domovine hrID

Slika 5: Svečanu promociju je pratila brojna publika, među kojima su bili uglednici iz javnoga života Republike Hrvatske

Fotografije: Snježana Radoš

 

<- povratak na popis novosti